O ranama sv. Franje
u ranjenom svijetu koji ranjava
Poštovane čitateljice i čitatelji našega Movisa!
Franjevačka obitelj počela je obilježavati svoje velike jubileje koji će trajati sve do obljetnice preminuća sv. Franje – 2026. g. Prošla godina bila je posvećena proslavi 800. obljetnice potvrđivanja franjevačkog Pravila od strane pape Honorija III. i uprizorenja živih jaslica u malom mjestu Greccio. Sljedeće godine svečano ćemo obilježiti spomen na predivnu Pjesmu stvorova kojom je asiški svetac svoju ljubav prema Bogu iskazao hvaleći Ga po svim svojim stvorovima. A ova, 2024. g., posvećena je obilježavanju čudesnog događaja iz 1224. g., kada je sv. Franjo Asiški na brdu La Verna u Toscani na svome tijelu primio 5 Isusovih rana po kojima se čitavim svojim bićem suobličio Onome za koga je cijeli život izgarao u ljubavi i predanju.
U svijetu u kojem živimo također svjedočimo, gotovo svakodnevno, raznoraznim ranjavanjima. Ratovi ne prestaju, obitelji gube svoje najmilije. Drugi u suzama i sa strepnjom primorani su napuštati svoju rodnu grudu krećući na putovanja kojima je cilj često neizvjestan i rizičan. Međuljudski odnosi isto nerijetko ranjavaju. Sloboda u verbalnom i neverbalnom izražavanju vlastitih stavova lišena odgovornosti prema osjećajima svojih bližnjih sklizak je teren na kojemu, rečeno ...
Rane sv. Franje –
La Verna 1224.
Franjo je žarko želio sebe suobličiti Kristu.
Veliko priznanje, kao jedan od najboljih učenika Evanđelja u povijesti – Franjo će dobiti od Učitelja iz Nazareta u godini 1224. Naime, do tada su mnogi u povijesti te škole dobivali silna priznanja – prošavši kroz muke studija i učenja – ali nije se dogodilo da je netko dobio takvo priznanje – diplomu – kakvu će dobiti student iz Assisia.
Nakon što je došao na La Vernu i započeo post i molitvu u samoći tog Brda – zaželio je da mu Bog da znak svoje ljubavi u Kristovim ranama – sa križa. Da mu podari stigme. Stigma je grčka riječ za pečat, biljeg, znak, urez, otisak … Prvi put je spomenuta u IV st. da bi označila pet Kristovih rana sa križa. Pavlovi, pak, biljezi «na svom tijelu» su otisci od batina, bičeva, veriga, lanaca, kamenovanja …
MOVIS
Čitati MOVIS znači ozbiljno raditi na svojoj osobnoj, vjerskoj, obrazovnoj i uljudbenoj nadgradnji. Promicati, pak, MOVIS među znancima i prijateljima, znači pomagati im da i sami prošire i obogate svoja osobna, vjernička i spoznajna, obzorja.
MOVIS je službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj. Trenutna naklada mu je oko 14000 primjeraka. Usput rečeno nijedna hrvatska tiskovina u dijaspori ne tiska se u tolikoj nakladi. Uredno ga šaljemo na sve, nama znane, hrvatske naslove u Švicarskoj, te na brojne značajnije naslove diljem Europe i svijeta. Uredničko vijeće se trudi da službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj što bolje ispuni svoje temeljne odgojno-obrazovne ciljeve. S tim ciljem smo u naš suradnički krug uključili dojmljiv broj uglednih stručnjaka iz hrvatskog javnog i crkvenog života.
Misije
Pedesetih godina prošloga stoljeća fra Lucijan Kordić je stigao iz Rima u Švicarsku na liječenje. Od samog je svog dolaska u Švicarsku skrbio oko hrvatskih izbjeglica.
A kad je pristigao novi veći val Hrvata izbjeglica, bio je i službeno zadužen za brigu o njima. Od 13. rujna 1961. imao je pismena odobrenja iz Rima koja su na znanje primili i švicarski biskupi. Kako se broj Hrvata povećavao pojavljuje se potreba organizacije duhovne skrbi.
Od samih početaka svoga pastoralnoga rada misionari (fratri, člnovi Hercegovačke franjevačke provincije) su imali program: "stići k svima, staviti se u službu svima, ne odreći se ni jedne duše, ni jednoga Hrvata ili Hrvatice koji su im povjereni i nastojati da nitko među njima ne ostane bez svoga znaka raspoznavanja: kao kršćanin, kao katolik Hrvat". Danas u Švicarskoj djeluje 12 Hrvatski katoličkih misija.