Krenimo na odmor uz «Veličanstveno čovještvo»!
Drage čitateljice i čitatelji našega Movisa!
Nedavno je, točnije 15. svibnja, svjetlo dana ugledala prva i dugo iščekivana enciklika našega voljenoga pape Lava XIV. – Magnifica humanitas (Veličanstveno čovještvo). Na nju su se već osvrnuli i naši hrvatski biskupi na svome zasjedanju, pozvavši pritom da se ona proučava na svim crkvenim razinama. Sami naš Papa predstavio ju je kao socijalnu encikliku, a naši biskupi dodali su da se dosad ni u jednom papinskom dokumentu nije na tako temeljit način prikazao Socijalni nauk Crkve. Autor ovih redaka priznaje da je i sam odlučio temeljito ju proučiti u vremenu mira za ljetnoga odmora, da bi kasnije mogao i poučiti. No, samo prelijetanje nad naslovima poglavlja i kratkim zaustavljanjima na pojedinim dionicama enciklike, budi se nada da ćemo, u vremenu obilježenom snažnom prisutnošću umjetne inteligencije i novim oblicima ratovanja, imati alat koji će nam pomoći u ispravnom kršćanskom pozicioniranju u kontekstu novih društvenih izazova...
Sami papa Lav već na početku daje do znanja da umjetna inteligencija sama po sebi nije snaga protivna osobi (usp. br. 4). Također, ona po sebi nije ni rješenje za probleme čovječanstva, kao što po sebi nije niti zlo. Međutim, iako u sebi nije zlo, istovremeno nije ni neutralna, jer ovisi o onome tko ju osmišlja, financira, njome upravlja i koji ju koristi. Stoga prvi izbor nije «da» ili «ne» tehnologiji, nego u tome želimo li stvoriti «babilonsku kulu» ili «podignuti Jeruzalem» (usp. br. 9). Naime, Papa pred nas stavlja dvije biblijske slike u suprotnosti jedna drugoj. S jedne strane stoji priča o izgradnji babilonske kule, kada su ljudi odlučili «napraviti sebi ime» gradivši kulu do samoga neba (usp. Post 11,1-9). S druge, pak, strane stoji priča jednog Židova u službi perzijskog kralja Artakserksa, Nehemije (usp. Neh 1-2), koji prima vijest o ruševinama jeruzalemskim. Prije nego što će početi djelovati moli, posti i zagovara za narod. Potom dolazi na samo mjesto i u tišini promatra razrušena mjesta. Ne nameće odozgor, nego poziva obitelji i svakoj povjerava dio zida koji imaju podignuti ...
Sv.Franjo je rado molio!
Uz 800. obljetnicu smrti sv. Franje želimo govoriti o sv. Franji molitelju.
U sklopu 800.-tih obljetnica iz života sv. Franje Asiškog prošlih godina mnogo se govorilo i pisalo o ovome:
1. Pravilu sv. Franje i prvim jaslicama (1223.)
2. Stigmama na La Verni (1224.)
3. Pjesmi brata Sunca
(Pjesmi stvorova, 1225.).
Te obljetnice su bile priprema za ovu Jubilarnu godinu 2026., tj. 800. obljetnicu smrti sv. Franje. U ovom tekstu želimo govoriti o sv. Franji molitelju ...
MOVIS
Čitati MOVIS znači ozbiljno raditi na svojoj osobnoj, vjerskoj, obrazovnoj i uljudbenoj nadgradnji. Promicati, pak, MOVIS među znancima i prijateljima, znači pomagati im da i sami prošire i obogate svoja osobna, vjernička i spoznajna, obzorja.
MOVIS je službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj. Trenutna naklada mu je oko 14000 primjeraka. Usput rečeno nijedna hrvatska tiskovina u dijaspori ne tiska se u tolikoj nakladi. Uredno ga šaljemo na sve, nama znane, hrvatske naslove u Švicarskoj, te na brojne značajnije naslove diljem Europe i svijeta. Uredničko vijeće se trudi da službeno Glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj što bolje ispuni svoje temeljne odgojno-obrazovne ciljeve. S tim ciljem smo u naš suradnički krug uključili dojmljiv broj uglednih stručnjaka iz hrvatskog javnog i crkvenog života.
Misije
Pedesetih godina prošloga stoljeća fra Lucijan Kordić je stigao iz Rima u Švicarsku na liječenje. Od samog je svog dolaska u Švicarsku skrbio oko hrvatskih izbjeglica.
A kad je pristigao novi veći val Hrvata izbjeglica, bio je i službeno zadužen za brigu o njima. Od 13. rujna 1961. imao je pismena odobrenja iz Rima koja su na znanje primili i švicarski biskupi. Kako se broj Hrvata povećavao pojavljuje se potreba organizacije duhovne skrbi.
Od samih početaka svoga pastoralnoga rada misionari (fratri, člnovi Hercegovačke franjevačke provincije) su imali program: "stići k svima, staviti se u službu svima, ne odreći se ni jedne duše, ni jednoga Hrvata ili Hrvatice koji su im povjereni i nastojati da nitko među njima ne ostane bez svoga znaka raspoznavanja: kao kršćanin, kao katolik Hrvat". Danas u Švicarskoj djeluje 12 Hrvatski katoličkih misija.